Pravilnik o vodoopskrbi

                             Adresa: Jelsa bb 21 465 JELSA                                     Tel.: 00385 21 77 82 60
                             Fax.: 00385 21 77 82 61
                             E-mail: hvarski-vodovod@st.t-com.hr
                             Žiro račun: 2330003-1100068938
                             Porezni broj: 3037886

 

Broj: 23/05-1
Jelsa, 07. veljače 2005. godine

P R A V I L N I K

o uvijetima i normama opskrbe vodom na području otoka Hvara

Na temelju članka 10. Društvenog dogovora Skupština društva Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa na sjednici održanoj dana 07. veljače 2005. godine, donosi

P R A V I L N I K
o uvjetima i normama opskrbe vodom na području otoka Hvara

 

I. UVODNE NAPOMENE

Članak 1.
Ovaj Pravilnik vrijedi za područje otoka Hvara na kojem djelatnost vodoopskrbe obavlja Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa.
Pravilnikom se propisuju pravni, tehnički i sanitarni uvjeti za opskrbu stanovništva zdravstveno ispravnom vodom za piće.
Pravilnikom se utvrđuju pravila, preporuke i smjernice za građenje, pogon, održavanje i upotrebu vodovodnih uređaja i instalacija.

Članak 2.
Izrazi u smislu ovog Pravilnika znače:
- «vodovodni uređaji i instalacije» smatraju se vodozahvati, uređaji za preradu vode, crpna postrojenja i uređaji, vodospreme, prekidne komore, vodovodna mreža i priključci,
- «nekretnine» su zemljišta (građevinska ili izvangrađevinska) i zgrade, koja su u katastru unesena vlastitim brojem čestice zemlje ili čestice zgrade,
- «potrošač» je svaka pravna ili fizička osoba, vlasnik priključka na nekretnini koja je spojena na javni vodoopskrbni sustav,
- «partner» je svaka pravna i fizička osoba, vlasnik ili privremeni korisnik priključka kojemu se ispostavljaju računi za potrošenu vodu,
- «priključak» je mjesto spajanja vodovodne instalacije potrošača sa javnom vodovodnom mrežom a sastoji se od vodomjernog okna, vodomjera i zapornih naprava,
- «priključni vod» podrazumijeva dio instalacije od mjesta spajanja sa javnim vodovodom do priključka uključujući i zaporne naprave,
- «unutarnja mreža» jest sustav cijevi, ventila, slavina i sl. unutar nekretnine nakon priključka na javnu vodovodnu mrežu.

II. TEMELJNE ODREDBE

Članak 3.
Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa (u daljnjem tekstu: Vodovod) je trgovačko društvo u vlasništvu jedinica lokalne samouprave otoka Hvara (u daljnjem tekstu: Osnivači), osnovano radi vodoopskrbe otoka Hvara dovoljnim količinama pitke vode propisane kvalitete.

Članak 4.
Svoj zadatak Vodovod postiže:
- održavanjem izgrađenih vodovodnih uređaja i instalacija,
- izvedbom vodovodnih priključaka,
- skrbi za zdravstvenu ispravnost isporučene vode,
- skrbi za projektiranje i gradnju novih vodovodnih uređaja i instalacija.

Članak 5.
Način upravljanja, djelokrug i odnos Vodovoda prema Osnivačima uređen je Sporazumom i Društvenim ugovorom o osnivanju te posebnim pravilnicima i propisima koji su temeljeni na Zakonu o trgovačkim društvima i Zakonu o komunalnom gospodarstvu.

Članak 6.
Voda koju distribuira Vodovod mora odgovarati uvjetima propisanim Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN broj 182/04).
Vodovod se brine za pravilnu primjenu svih propisa i tehničkih mjera kojima se postiže propisani kvalitet vode.

Članak 7.
Na područjima gdje nije organizirana vodoopskrba stanovništva putem javnog vodovoda opskrba se može vršiti putem javnih ili privatnih cisterni (gustirni) dovođenjem vode autocisternama.
Za kontrolu zdravstvene ispravnosti vode u javnim ili privatnim cisternama (gustirnama) nadležan je Zavod za javno zdravstvo.

Članak 8.
Vodovod je obvezan osigurati dostatne količine vode neprekidno, dakle danju i noću.
Ova obveza prestaje u slučaju više sile (npr. suše, poplave, potresa i sl.) teških pogonskih i tehničkih smetnji, obustave opskrbe pogonskom energijom i ostalih važnih razloga kao što su redovni i izvanredni popravci javnih vodovodnih uređaja.
Vodovod ne može jamčiti za štete koje pretrpe potrošači zbog nepredvidivih pogonskih smetnji i kvarova na javnim vodovodnim uređajima (puknuća cjevovoda i sl.) ili zbog prekida dotoka vode iz razloga "više sile".
Ukoliko prekid traje dulje od 24 sata Vodovod je dužan osigurati vodu na drugi način.

Članak 9.
Vodovod se oslobađa odgovornosti osiguranja dostatnih količina vode za sve potrošače ukoliko Osnivači nisu prethodno osigurali izvore sredstava za realizaciju predloženog plana gradnje objekata i uređaja (sukladno članku 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu) neophodnih za nesmetanu distribuciju vode svim potrošačima.

Članak 10.
Voda potrošena iz javnog vodovoda plaća se po cijeni koju utvrđuje Skupština Vodovoda, temeljem članka 18. Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Ukoliko Osnivači odrede niže cijene usluga od ekonomskih, dužni su Vodovodu iz drugih izvora naknaditi negativnu razliku u cijeni.

Članak 11.
Vodovod smije priključiti nekretninu na javnu vodovodnu mrežu tek nakon što su ispunjeni svi uvjeti predviđeni ovim Pravilnikom, Odlukama o priključenju na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom te Zakonom o komunalnom gospodarstvu.

Članak 12.
Izvedbom priključka i njegovim stavljanjem u upotrebu vlasnik nekretnine postaje potrošač Vodovoda i preuzima obvezu poštivanja odredbi ovog Pravilnika.

Članak 13.
Vodovod je obvezan svaki zahtjev za priključenje nekretnine uzeti u postupak i o rješenju u pismenom obliku u roku od 30 dana obavijestiti podnositelja zahtjeva.

Članak 14.
Vodovodne instalacije potrošača, na nekretninama, spajaju se sa javnom vodovodnom mrežom priključcima.
Obzirom na namjenu nekretnine postoje tri vrste priključaka i to: stambeni, poslovni i poljoprivredni.
Poljoprivredni priključci se mogu odobravati isključivo u izvangrađevnim zonama.
Na područjima na kojima još nije cjelovito rješena vodoopskrba moguće je odobriti privremeno priključenje, na rok do dvije godine, sa promjerom vodomjera od ½ cola.

Članak 15.
Svaki vlasnik zgrade sagrađene na nekretnini koja bar sa jedne strane graniči sa ulicom ili trgom u kojima je izgrađena javna vodovodna mreža ili se može izgraditi produžetkom postojeće udaljene, prema odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, dužan je spojiti se sa istom i iz nje uzimati vodu za kućanske i ostale higijenske potrebe.

Članak 16.
Temeljem odredbi članka 29. i 32. Zakona o vodama moguće je privremeno ili trajno ograničiti korištenje vode za određene namjene odnosno obustaviti izvedbu priključaka o čemu donose odluke predstavnička tijela Osnivača.

III IZDAVANJE UVIJETA I SUGLASNOSTI

Članak 17.
Kod izrade urbanističkih planova, podloge za određivanje mogućnosti izgradnje stambenih i gospodarskih objekata i prometnica su Pravilnik o zaštitnim mjerama i uvijetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće (NN 28/86) te Odluka o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode (Službeni glasnik Općine Jelsa 6/97).

Članak 18.
Nadležni ured državne uprave ili investitor objekta dužan je od Vodovoda, prije izdavanja lokacije za izgradnju stambenog, gospodarskog ili infrastrukturnog objekta, zatražiti «vodovodne uvijete projektiranja i građenja».
Tražitelj vodovodnih uvijeta projektiranja i građenja, iz prethodnog stavka, dužan je uz zahtjev dostaviti situaciju terena razine provedbenog urbanističkog plana, odnosno katastarskog plana u dvije kopije.
Za veće gospodarske objekte osim navedenog potrebno je navesti potrebnu količinu vode za sanitarne, tehnološke i protivpožarne potrebe te način odvodnje zagađenih i oborinskih voda kao i vrstu i stupanj otpadnih voda.

Članak 19.
U vodovodnim uvjetima projektiranja i građenja Vodovod daje slijedeće temeljne podatke za proračun i projekt vodovodnih instalacija:
1. tlak u opskrbnom javnom cjevovodu pred nekretninom na dan davanja izjave, te dimenziju i položaj ovog cjevovoda ucrtanog u priloženi situacioni plan mjerila 1:500 ili 1:1000,
2. mjesto ulaza priključnog voda na nekretninu,
3. nacrte i skice spremišta vodomjera sa označenim dimenzijama,
4. posebne uvjete projektiranja i građenja koji sa odnose na konkretnu nekretninu.

Članak 20.
Nakon izrade projekta vodovodnih instalacija, za potrebe dobivanja dozvole za građenje, Vodovod daje «vodovodnu suglasnost» (ovjerom projekta) kojom potvrđuje mogućnost priključenja nekretnine.

Članak 21.
U slučaju da projektna dokumentacija nije izrađena sukladno "vodovodnim uvjetima projektiranja i građenja" iz članka 18.st.1., "vodovodnu suglasnost" će se uskratiti do trenutka njene potpune ispravke.

Članak 22.
Projekti vodovodnih instalcija moraju sadržavati :
1. pregledni situacioni plan s ucrtanim javnim cjevovodom i priključnim vodom u pogodnom mjerilu najmanje 1: 500 ili izuzetno 1: 1000 i originalne podatke iz prethodnog članka,
2. izvadak iz katastra sa oznakom katastarske čestice,
3. tlocrte svih katova zgrade sa ucrtanom vodovodnom instalacijom u mijerilu najmanje 1: 100, a u svim nacrtima mora biti vidljiva namjena svake prostorije kao i svi izljevi,
4. nacrte svih cjevovoda u aksonmetriji u mjerilu i sa oznakom dimenzija (promjeri i dužine),
5. hidraulički proračun po posebnim propisima,
6. tehnički izvještaj,
7. izmjere, predračun i specifikaciju materija1a.
Projekt mora sadržavati detaljne nacrte za sve one dijelove instalacije, koji nisu standardni, svih uređaja za povećanje tlaka i sl.
U tehničkom izvješću projekta potrošačevih instalacija za industriju ili ostale nekućanske potrebe (bolnice, hotele, menze, znanstvene ustanove i sl.) mora biti opisana važnost vode u proizvodnom procesu, mora biti navedeno da li proizvodni proces dozvoljava prekid u dobavi vode, koliko dugo smije trajati takav prekid i u kojem razdoblju dana. Opis mora sadržavati prijedlog rješenja rezervne vodoopskrbe za slučaj da zbog neizbježnih pogonskih smetnji bude prekinuta vodoopskrba iz javne vodovodne mreže ili izjavu da karakter potrošačeve djelatnosti ne zahtijeva rezervnu vodoopskrbu.
Na temelju proračuna iz projekta u Vodovod određuje konačno promjer priključnog voda i lokaciju priključka.

Članak 23.
Projektant mora voditi računa da udaljenost od objekta do postojeće javne vodovodne mreže (cijevi), mora biti najmanje 2 m.
Ukoliko je zbog izgradnje objekata potrebna rekonstrukcija ili premještaj dijela vodovodne instalacije troškove projektiranja i rekonstrukcije snosit će investitor objekta a radove će izvesti Vodovod.
Zabranjeno je spajanje uzemljenja na vodovodne instalacije.

Članak 24.
Vodovod je dužan u roku od 30 dana, po primitku zahtjeva, izdati rješenje o uvijetima ili suglasnost na projektnu dokumentaciju u smislu članaka 18. i 20. ovog Pravilnika.

Članak 25.
Za lokaciju odnosno urbanizirano područje za koje Vodovod nije izdao suglasnost, u smislu članka 18. i 20. ovog Pravilnika, Vodovod nije obvezan osigurati priključenje na vodoopskrbnu mrežu.

IV. SPAJANJE NEKRETNINE SA VODOVODNOM MREŽOM

Članak 26.
Vodovod je isključivo ovlašten davati tehničke uvjete potrebne za projektiranje vodovodnih instalacija kako javnih tako i unutrašnjih.
Prilikom projektiranja javnih vodovodnih instalacija posebno treba voditi računa da se temeljne trase vodovodne mreže postavljaju uzduž javnih putova, ulica ili po međama građeviniskih i drugih parcela, vodeći računa o tehničkim mogućnostima distribucije.

Članak 27.
Položaj, promjer priključnog voda, uličnog zapora i vodomjera određuje Vodovod nakon saslušanja molitelja, a prema prilikama na terenu, tehničkoj dokumentaciji i visinskom položaju nekretnine.
Ukoliko gornjom radnjom Vodovod ograniči potrošačevu potrebnu količinu vode, dakle krivo procjeni potrošačevu potrebu, dužan je o svom trošku izvršiti izmjenu priključne instalacije.

Članak 28.
Priključak i priključni vod od javne vodovodne mreže do spremišta za vodomjer, zajedno sa vodomjerom i pripadajućim armaturama izvodi isključivo Vodovod a na trošak potrošača temeljem sklopljenog ugovora kojim se reguliraju međusobna prava i obveze.

Izvedba priključnog voda

Članak 29.
Piriključni vod se sastoji od priključne garniture, dovodnog cjevovoda i vodomjera koji je ugrađen između dva ventila u vodovodom spremištu.

Članak 30.
Prik1jučni vod izvodi se u pravcu okomitom na javni cjevovod s malim usponom prema nekretnini.

Članak 31.
Najmanja dubina postavljanja priključnog voda od pocinčanih cijevi smije biti 0,50 m, a 0,80 m ukoliko je materijal druge vrste.
Dubina priključnog voda za poljoprivredne svrhe mora biti najmanje 0,80 m.

Članak 32.
Priključni vod sa svim armaturama mora biti osiguran protiv mehaničkih, kemijskih i drugih oštećenja na način kako to odredi Vodovod a obzirom na vrstu materijala i terenske uvijete.
Na mjestima gdje priključne vodovodne cijevi prolaze kroz zidove treba oko cijevi izvesti slobodan prostor od najmanje 2 cm koji se zabrtvi elastičnom smjesom za izoliranje a na takvim se mjestima cijev ne smije spajati.

Članak 33.
Zabranjeno je polaganje priključnog voda na mjestima u kojima bi se mogao oštetiti materijal obzirom na trajnost ili higijenske zahtjeve (sabirne septičke jame, smetlišta, javna i privatna kanalizacija, tresetišta, stovarišta, drozge, kanali za grijanja i zračenja, dimnjaci, peći i sl.).
Vodovod će u takovim slučajevima izvesti priključak tek pošto se mjesto uredi i nedostaci uklone, odnosno pošto se promjeni trasa priključka.

Članak 34.
Razmak između vodovodne mreže i ostalih podzemnih instalacija (električnog kabela, HT kabela, plinovoda, kanalizacijskih cijevi i sl.) u uzdužnom (vodoravnom) pravcu mora iznositi najmanje 50 cm.
Kod križanja instalacija razmak između vodovodne mreže i ostalih instalacija po visini mora iznositi najmanje 30 cm, kod čega kabeli moraju biti u zaštitnoj cijevi i označeni trakom.
Sve vodovodne instalacije moraju biti udaljene od septičkih jama najmanje 2,00 m a nad gornjom razinom pokrovne ploče namanje 0,30 m.

Izvedba priključka

Članak 35.
Priključak se u pravilu ugrađuje na javnoj površini, neposredno do građevinskog pravca odnosno najdalje 1,0 m od ovog pravca unutar potrošačeve nekretnine.
Izuzetno, kod opravdanih slučajeva, Vodovod može odrediti i drugačije.
U zgradama koje stoje u građevinskom pravcu priključak se ugrađuje tik pročelnog zida.

Članak 36.
Svaka nekretnina odnosno svaki posebni dio zgrade sa većim brojem vlasnika (stan, poslovni prostor i sl.) koji se opskrbljuje vodom iz javnog vodovoda mora imati poseban priključak.

ČIanak 37.
Dvije ili više susjednih nekretnina pa i istog vlasnika ne smiju imati zajednički, već svaka mora imati svoj vlastiti priključak.

Članak 38.
Nekretnina sa većim brojem vlasnika (npr. dvojni objekti, stambene zgrade, apartmanske kuće, niz poslovnih prostora, garaža i sl.) mora imati onoliki broj priključaka koliko ima posebnih djelova koji predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu.

Članak 39.
Ukoliko jedna nekretnina istog vlasnika ima više posebnih djelova koji predstavljaju samostalnu cjelinu (npr. više stanova, apartmana ili garaža u istoj zgradi) može se za svaki od posebnih djelova izvesti poseban priključak.
Ukoliko je na jednoj nekretnini istog vlasnika predviđena izgradnja stambenog i poslovnog prostora, tada se za svaki posebni dio zgrade mora izvesti poseban priključak.

Članak 40.
Zabranjeno je samovoljno spajanje sa vodovodnom mrežom bez znanja Vodovoda.
Ako se takovi priključci izvedu, prekinut će se, a vlasnik i izvoditelj predati sudu.

Članak 41.
Svaki priključak mora imati svoje vlastito spremište vodomjera (vodomjerno okno).
Izuzetke dozvoljava Vodovod u opravdanim slučajevima (stare gradske jezgre i sl.).
Spremište vodomjera mora biti izvedeno prema tehničkim odrednicama ovog pravilnika i skicama koje potrošač dobiva prilikom sklapanja ugovora o priključku.

Članak 42.
Izgrađeni priključni vodovi i priključci prenose se u osnovna sredstva Vodovoda sklapanjem ugovora sa potrošačem, prema članku 26 a. st.1. Zakona o komunalnom gospodarstvu, bez obzira o čijem su trošku izvedeni.
Vodovod time preuzima i obvezu njihova redovitog održavanja.

Članak 43.
Priključivanju nekretnine javnom vodovodu Vodovod će pristupiti ako su ispunjeni slijedeći uvjeti.
a). da je Vodovod u prethodnom postupku izdao vodovodnu suglasnost za priključivanje na javni vodovod,
b). da je podnesen uredan zahtjev za priključenje,
c). da su ispunjene sve obveze po sklopljenom ugovoru o postavi vodovodnog priključka,
d). da su ispunjene sve obveze prema rješenju o dozvoli priključenja.
Smatra se da je podnesen uredan zahtjev za priključenje ukoliko su priloženi slijedeći dokumenti:
a). preris katastarskog plana u mjerilu 1:2880,
b). situacija u mjerilu 1:200,
c). dokaz o vlasništvu nekretnine (ZK izvadak, ugovor, rješenje o nasljeđivanju),
d). dokaz o pravu priključenja sukladno posebnim propisima (akt na temelju kojeg se može graditi i sl.),
e). dokaz o upisu u registar poljoprivrednika - za poljoprivredni priključak.

Članak 44.
Vlasnik nekretnine plaća cijenu stvarnih troškova rada i utrošenog materijala na izvedbi priključka na temelju kalkulacije, ponude i ugovora.
Nakon izvršenog priključenja vlasniku se ispostavlja račun za izvršeni posao te on dobiva status potrošača.
Sve troškove naknadnih izmještanja ili odvajanja instalacija i priključka snosi tražitelj ili potrošač.

Članak 45.
Cijene usluga iz prethodnog članka određuje Skupština Vodovoda uz uvijete iz članka 18. i 18.a Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Članak 46.
Nektnina može biti priključena na vodovodnu mrežu kada potrošač ispuni obveze iz članka 43.st.1. odnosno izvrši plaćanje prema «ponudi» iz članka 44.st.1.
Ukoliko iz bilo kojeg razloga ne dođe do postavljanja priključka krivnjom potrošača, a u međuvremenu dođe do promjene cijene, Vodovod zadržava pravo obračuna i naplate razlike u cijeni koštanja priključka.

Ukoliko potrošač iz bilo kojeg razloga, nakon isvršene uplate a prije početka postavljanja priključka, odustane od postavljanja priključka ima pravo tražiti povrat uplaćenih sredstava.

Održavanje priključka

Članak 47.
Održavanje vodovodnog priključka vrši isključivo Vodovod.
Održavanjem priključka smatra se popravak vodomjera i njegovo baždarenje te popravak i zamjena zapornih naprava.
Vodomjer ispituje i baždari za to ovlaštena ustanova.
Vodovod je obvezan vodomjere dati na ispitivanje i baždarenje u zakonom propisanom roku, temeljem Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za vodomjere za hladnu vodu (NN 91/97).

Članak 48.
Za izvođenje popravaka na vodovodnoj mreži, priključnom vodu, priključku, odnosno djelovima javnog vodovoda koji se vode u osnovnim sredstvima Vodovoda, nije potrebna dozvola vlasnika nekretnine ali je Vodovod dužan da ga o radovima prethodno obavijesti.
Ako se radi o izuzetno hitnom slučaju Vodovod ima pravo odmah otpočeti sa radovima a vlasnika obavijestiti u toku ili po završetku radova.

Članak 49.
Svaki kvar i štetu na priključnom vodu i vodomjeru dužan je potrošač odmah prijaviti Vodovodu, a ovaj nedostatke što prije otkloniti.

Članak 50.
Kod neophodnih popravaka na priključnom vodu ili priključku potrošača (pogoni, uređaji i ustanove) koji ne trpe prekid u vodoopskrbi, dužni su se sami brinuti za primjernu rezervu vode za takove neizbježne slučajeve.

Članak 51.
Troškove popravaka šteta nanesenih prik1jučku ili vodomjeru, od strane potrošača ili osobe za koju je on dužan po zakonu jamčiti, snosi sam potrošač.
Troškove zamjene vodomjera, po zahtjevu potrošača a prije isteka zakonskog roka za baždarenje, snosi sam potrošač.

Članak 52.
Gubitke do kojih dođe uslijed kvara na unutrašnjoj (kućnoj) vodovodnoj instalaciji snosi potrošač odnosno pravna ili fizička osoba koja upravlja objektom ili je njegov vlasnik.

Članak 53.
Vodovod je dužan upozoriti potrošača ukoliko prigodom očitanja vodomjera uoči da mu je potrošnja vode znatnije porasla u odnosu na uobičajenu (radi mogućeg kvara na unutrašnjim instalacijama).
Potrošač je dužan obavijestiti Vodovod ukoliko uoči oštećenje vodovodnog priključka ili javne vodovodne mreže.

 

V POTROŠNJA VODE

Članak 54.
Potrošak vode mjeri se isključivo vodomjerom, plombiranim žigom Državnog zavoda za mjeriteljstvo.

Članak 55.
Potrošenu vodu potrošač plaća prema cijeni važećoj u trenutku ispostavljanja računa.
Cijene vode utvrđuje Skupština Vodovoda u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu.

Članak 56.
Potrošač koji ne stanuje u zgradi priključenoj na javni vodoopskrbni sustav dužan je, u pismenom obliku, ovlastiti neku osobu da u njegovo ime prima račune i plaća potrošenu vodu ili ostaviti adresu na koju mu se račun utroška može uputiti poštom.

Članak 57.
Više vlasnika iste nekretnine, priključene do 01. siječnja 2000. godine na javnu vodovodnu mrežu jednim priključkom, zajednički su odgovorni za obveze plaćanja ali određuju između sebe jednog kao partnera.
Ako ga ne imenuju Vodovod će se obraćati jednome od njih i smatrati ga partnerom sa svim pravima i obvezama.

Članak 58.
Potrošač se smatra vlasnikom priključka te ima sva prava i obveze koje iz toga proistječu.
U slučaju promjene vlasnika nekretnine sva prava i obveze prelaze na novog vlasnika kojeg se smatra novim potrošačem.

Članak 59.
Promjenu naslova potrošača Vodovod priznaje samo uz pristanak zatečenog potrošača-vlasnika priključka (temeljem pismene izjave vlasnika u uredu vodovoda ili javnobilježničkom ispravom) i1i pravomoćnog dokaza o prijenosu vlasništva (rješenjem o nasljeđivanju, kupoprodajnim ugovorom i sl.).

Članak 60.
Partner je u pravilu potrošač ali ako to nije on nema vlasnička prava i obveza potrošača.
Promjenu naslova partnera Vodovod priznaje samo uz pristanak zatečenog potrošača-vlasnika priključka (temeljem pismene izjave vlasnika u uredu vodovoda ili javnobilježničkom ispravom, ugovorom o najmu i sl.).

Članak 61.
Potrošač može privremeno otkazati trošenje vode na rok koji nije kraći od 1 (jedne) te nije duži od 3 (tri) godine.
Otkaz se daje u pismenom obliku uz plaćanje pripadajućih troškova za isključenje.
Nakon isteka roka prigodom ponovnog priključenja potrošač plaća pripadajuće troškove za priključenje.

 

Očitanje potrošene vode

Članak 62.
Potrošak vode mjeri se isključivo vodomjerom.
Potrošak vode se određuje prema razlici brojila na kraju i na početku mjernog razdoblja.
Za obračun se čitaju samo cijeli prostorni metri.

Članak 63.
Vodovod može priznati za obračun i one vodomjere koje nabave sami potrošači ako ti vodomjeri po izvedbi, vrsti i veličini potpuno odgovaraju onima koji se upotrebljavaju u vodovodnoj mreži.

Članak 64.
Vodovod ne smije obračunavati vodu niti izdavati račune temeljem očitanja na vodomjeru kojeg nije odobrila državna kontrola mjera i na kojem nema plombe kao dokaza baždarenja.

Članak 65.
U slučaju sumnje u ispravnost vodomjera potrošač može pismeno zatražiti provjeru od strane Državnog zavoda za mjeriteljstvo koji izdaje certifikat o rezultatu provjere.
Ukoliko je utvrđena neispravnost vodomjera potrošnja će se obračunati temeljem potrošnje u istom razdoblju protekle godine a troškove provjere snosi Vodovod.
Ukoliko se utvrdi ispravnost vodomjera potrošnja će se obračunati prema stanju brojila a troškove provjere snosi potrošač.

Članak 66.
Vodomjere očitavaju čitači, namještenici Vodovoda.
Oni u pravilu imaju službeno odijelo (jaknu odnosno košulju) sa oznakom Vodovoda.
Stanje brojila na vodomjeru čita se redovito u pravilnim razdobljima koje određuje Skupština Vodovoda.

Članak 67.
Potrošač mora čitaču omogućiti očitanje vodomjera.
Ako krivnjom potrošača čitač ne može očitati vodomjer obavijestit će potrošača o danu naknadnog čitanja vodomjera.
Ako ni tada ne bude omogućeno čitanje potrošak će se privremeno obračunati po procjeni do slijedećeg pokušaja čitanja o čijem vremenu potrošač opet mora biti obaviješten.
Troškovi svakog s1ijedećeg čitanja moraju potrošaču biti obračunati i naplaćeni.
Ukoliko potrošač odbija dopustiti očitanje vodomjera, nekretnina će biti isključena iz vodoopskrbne mreže.

Članak 68.
Kod priključaka za poljodjelstvo zimi se potrošak može obračunati procjenom, jer se zbog niskih temperatura vodomjeri zaštićuju a potrošnja je minimalna.
Konačni obračun izvršit će se prigodom prvog redovitog očitanja.

Plaćanje potrošene vode

Članak 69.
Priopćenja a potrošku ili računi dostavljaju se u razdoblju koji slijedi nakon očitanja.
Dostavljeni računi moraju se platiti po uručenju (primitku) a najkasnije 15 dana od ispostavljanja.
Nakon proteka roka iz prethodnog stavka zaračunavaju se kamate na zakašnjelo plaćanje.
Prigovori na obračunati iznos podnose se pismeno najkasnije 8 dana nakon primitka računa. Kasniji prigovori ne uzimaju se u obzir.
Vodovod mora odgovoriti na prigovor u roku od 15 dana po njegovom primitku.

Članak 70.
Ukoliko potrošač ne podmiri svoje financijske obveze, ni nakon 30 dana od rješenja po prigovoru, Vodovod će potrošača isključiti iz vodoopskrbne mreže.
Ponovno priključenje potrošača moguće je tek nakon podmire dugovanja, zateznih kamata te troškova isključenja i ponovnog priključenja.
Javno-zdravstvenim ustanovama te domaćinstvima u kojima postoje zarazna oboljenja se ne može obustaviti isporuka vode.

Članak 71.
Potrošena voda se ne plaća:
1. za gašenje požara iz javnih hidranata,
2. za gašenje požara iz potrošačke vodovodne instalacije,
ako se takav potrošak prijavi najkasnije 24 sata nakon požara.

Članak 72.
Potrošač je dužan u roku od 8 dana prijaviti Vodovodu svaku nastalu promjenu glede svrhe upotrebe vode ili promjenu koja je od značaja za način naplate potrošene vode.
U protivnom Vodovod ima pravo na naknadu razlike cijene od dana posljednjeg čitanja vodomjera prije obračunskog razdoblja u kojem je nastala promjena.

VI ŠTEDNJA VODE

Članak 73.
Dužnost Vodovoda je nastojanje u spriječavanju rasipanja vode.
Vodovod ima pravo pregledavanja i nadziranja vodovodnih instalacija i donošenja posebnih mjera za postizanje ovog cilja.
Vodovod se mora brinuti da se za vrijeme nestašica upućuju potrošači na mjere koje se moraju poduzeti kako bi posljedice nestašice bile što blaže a potrošači se moraju pridržavati dobivenih uputa.

Članak 74.
Kod većih nestašica vode (zbog duže suše ili dužih havarija sustava) dužnost je Vodovoda poduzimanje tehničkih mjera za ograničavanje potrošnje.
U takvim slučajevima Osnivači, na prijedlog Vodovoda, propisuju odlukama način trošenja vode, ograničenja i zabrane potrošnje za pojedine vrste potrošnje (npr. pranje ulica, automobila, poljevanje parkova, vrtova i sl.) te način kontrole propisanih ograničenja.
Svojim odlukama Osnivači mogu propisati i kazne za kršenje ograničenja ili zabrana.

 

 

VII JAVNI IZLJEVI

Članak 75.
Javne izljeve (točila, fontane i sl.), koji se opskrbljuju iz javne vodoopskrbne mreže, postavlja Vodovod na zahtjev i o trošku jedinica lokalne samouprave.
Potrošak vode na javnim izljevima iz prethodnog stavka mjeri se vodomjerom.
Voda iz javnih izljeva iz stavka 1. ovog članka može se koristiti za potrebe prolaznika, kućne potrebe objekata koji su trenutno bez vodoopskrbe iz bilo kojih razloga.
Ova voda ne smije se upotrebljavati za poljevanje nasada, pranje automobila i brodova, polijevanje ulica i sl.
Radnje iz prethodnog stavka mogu biti dozvoljene u opravdanim slučajevima na temelju pismene dozvole jedinice lokalne samouprave.

Članak 76.
Javni hidranti su sastavni dio javnih vodovodnih instalacija a postavlja ih Vodovod na zahtjev i o trošku jedinica lokalne samouprave.
Iz javnih hidranata smiju uzimati vodu samo ovlaštene ustanove od strane jedinica lokalne samouprave.
Javne vatrogasne službe imaju pravo uzimati vodu za gašenje požara i za vrijeme ograničenja vodoopskrbe ali uz obveznu prijavu Vodovodu najkasnije u roku od 24 sata.
Sve ostale pravne ili fizičke osobe (npr. društva za gradnju i održavanje cesta, održavanje čistoće, razna građevna društva i sl.) moraju imati posebnu dozvolu Vodovoda koja ih ovlašćuje da mogu uzimati vodu pomoću posebnog hidrantskog nastavka uz naknadu.
Uzimanje vode bez dozvole tretira se krađom.

VIII OBUSTAVA ISPORUKE VODE

Članak 77.
Vodovod ima pravo obustaviti isporuku vode na vodovodnom priključku u ovim slučajevima:
1. kod otkaza potroška vode prema članku 61. ovog Pravilnika,
2. kada se dosadašnji potrošač odjavi, a novi još ne prijavi,
3. kod popravka smetnji i kvarova na potrošačevoj instalaciji,
4. kada stanje potrošačeve vodovodne instalacije ugrožava zdravlje korisnika, odnosno kvalitet vode u javnoj vodoopskrbnoj mreži,
5. ako nakon isteka roka plaćanja iz članka 70. potrošač ne podmiri svoje obveze,
6. ako potrošač krši propise i naredbe jedinica lokalne samouprave (Osnivača) o štednji vode za vrijeme nestašica,
7. ako u objektu sa više vlasnika i jednim priključkom ne bude određen jedan partner te dolazi do opetovanog kršenja odredbi članka 57. ovog Pravilnika,
8. ako Vodovod utvrdi da potrošač, na bilo koji način, neovlašteno koristi vodu mimo mjernog uređaja ili samovoljno mjerni uređaj skida i prerađuje u cilju neovlaštenog uzimanja vode (krađa vode).
Za slučajeve obustave vode iz prethodnog stavka ispostavlja se nalog i o izvršenju sastavlja zapisnik.

 

IX ZAŠTITNE MJERE

Članak 78.
Zabranjeno je izvođenje odvojaka bilo koje vrste na priključnom vodu pred vodomjerom.

Članak 79.
Jedino Vodovod ima pravo otvaranja i zatvaranja zapornih naprava na priključnoj garnituri, nizvodno pred vodomjerom i mimovodnog zasuna.
Potrošač može, zbog popravka na internoj vodovodnoj instalaciji, zatvarati zapornu napravu iza vodomjera prema unutrašnjoj vodovodnoj instalaciji.

Članak 80.
Potrošač se mora brinuti o zaštiti vodovodne instalacije od oštećenja i kvarova, te njenoj ispravnosti kako bi trajno mogla služiti svrsi.
Potrošač mora pravovremeno poduzimati mjere da se vodovodni priključak i instalacija zaštite od smrzavanja i drugih načina oštećenja.

Članak 81.
Zbog pregleda unutrašnje vodovodne instalacije djelatnici Vodovoda imaju pravo pristupa na sve djelove nekretnine na kojima se nalazi vodovodna instalacija koja se opskrbljava iz javog vodovoda.
Djelatnici smiju vršiti takove preglede samo u nazočnosti potrošača ili njegovog predstavnika, temeljem pismenog naloga Vodovoda.

Članak 82.
Nitko ne smije u svrhu izbjegavanja plaćanja utrošene vode poduzimati slijedeće radnje:
1. oštećivati ili micati vodomjere i plombe na njima kao i na zapornoj armaturi,
3. vodoopskrbljavati susjedne nekretnine bez posebne dozvole Vodovoda,
4. neovlašteno uzimati vodu iz javnih hidranata,
5. uzimati vodu sa javnih točila osim za potrebe iz članka 75. stavka 3.,
6. uzimati vodu iz požarnih uređaja unutar samih objekata ili nekretnina osim za potrebe protivpožarne zaštite.
U slučaju otkrivanja povreda iz prethodnog stavka Vodovod ima pravo raskida ugovornog odnosa sa potrošačem te naplatu nanesene štete.

Predsjednik Skupštine:
Nikola Šimunović